Žene širom svijeta obilježavaju Svjetski dan hidžaba (WHD) 1. februara kako bi podigle svijest o diskriminaciji žena i naglasile pokrivanje glave kao svoje osnovno pravo.
Prvi WHD obilježen je 2013. godine, kada je Amerikanka iz Bangladeša Nazma Khan došla na ideju “kao sredstvo za podsticanje lične slobode vjerskog izražavanja i kulturnog razumijevanja pozivanjem žena iz svih sfera društva da iskuse hidžab na jedan dan,” piše u opisu ideje na web stranici organizacije.
U sklopu obilježavanja ovog dana svake godine se pokreće niz hashtagova kao što je #UnapologeticHijabi, kao dio kampanja poziva žene iz svih etničkih i vjerskih zajednica da nose hidžab na jedan dan i objave svoje slike na društvenim mrežama kako bi pokazale solidarnost sa muslimankama koje doživljavaju diskriminaciju i marginalizaciju.
“Hidžab nas ne tlači. Naprotiv, daje nam moć da ojačamo svoju vjeru. Imamo pravo da vjerujemo u našu vjeru i imamo pravo da nosimo svoj hidžab”, tvitala je Marziya Fatemah iz Burme uz hashtag #UnapologeticHijabi.
U intervjuu za The Washington Post, Nazma Khan, osnivač WHD, kaže da se “hidžabofobija samo pogoršavala” s vremenom.
“Odrastajući u Bronxu, New York City, doživila sam veliku diskriminaciju zbog svog hidžaba. U srednjoj školi sam bila ‘Betman’ ili ‘nindža’. Kada sam počela studirati desio se 9/11. Tad su me zvali Osama bin Laden ili terorist. Bilo je grozno. Shvatila sam da je jedini način da se okonča diskriminacija ako zamolimo naše kolege sestre da same iskuse hidžab.”
Njen nastup na TEDx je bio jako nadahnut.
Hidžab u znak solidarnosti
Khan, rođena u Njujorku, razmišljala je o obilježavanju 1. februara kao Svjetskog dana hidžaba oko tri godine. Suočila se s diskriminacijom u školi i velikom dijelu tinejdžerskih godina zbog nošenja hidžaba.
Sada je Svjetski dan hidžaba više od jednodnevne proslave. Pretvorila se u kampanju u kojoj godišnje učestvuje preko 150 zemalja. Mnogi volonteri i promotori širom svijeta, kao i pojedinci visokog profila, podržavaju ovaj događaj.
Priznanje tog dana od strane države New York 2017. godine bilo je jedna od prekretnica za kampanju. Iste godine, Donji dom Velike Britanije bio je domaćin događaja povodom Svjetskog dana hidžaba. Predstavnički dom Filipina usvojio je u parlamentu zakon kojim se obilježava 1. februar kao Nacionalni dan hidžaba.
Kompanija Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, pomogla je u obilježavanju 10. godišnjeg Svjetskog dana hidžaba postavljanjem videa koji promovira kampanju.
WHD je neprofitna organizacija koja se bori protiv diskriminacije muslimanskih žena, dajući im platforme za razmjenu svojih različitih iskustava sa hidžabom i održavajući godišnje događaje kako bi ohrabrili žene svih pozadina da nose hidžab u znak solidarnosti.
Sistemska diskriminacija
Nekoliko zemalja raspravlja o zabrani nošenja hidžaba ili burke na javnim mjestima, vladinim odjelima i školama. Francuska, Danska, Belgija, Indija, Kina i Austrija su među zemljama u kojima se žene u hidžabu suočavaju sa sistemskom diskriminacijom.
„Hidžabofobija“ je suočena na društvenom nivou, posebno u europskim zemljama, zajedno sa restriktivnim i nehumanim propisima vlade koji su postali sistematski.
Danas u mnogim radnim područjima, žene u hidžabi još uvijek nisu u potpunosti dobrodošle sa svojom odabranom odjećom.
Eksperiment koji je proveden sa životopisima (životopisima) istih ljudi korištenjem istog sadržaja i informacija sa zastrtim i otkrivenim fotografijama tvrdio je da se “zakrivene muslimanke” suočavaju s većom diskriminacijom od drugih kada se prijavljuju za posao u Njemačkoj, Holandiji i Španiji.
U Holandiji je 35 posto žena sa maramama dobilo odgovore od poslodavaca, dok je ova stopa porasla na 70 posto među onima koje ih ne nose.
Sličan scenario je bio i u Njemačkoj, pokazujući da je 25 posto kandidata za hidžabi i 53 posto onih koji nisu hidžabi dobili odgovore.
Na holandskom tržištu rada, 48,5 posto muslimanki koje nisu hidžabi dobile su odgovore od poslodavaca, dok se taj broj smanjio na 34,5 posto među muslimankama u hidžabi.
WHD čini više od širenja svijesti o pravima muslimanskih žena. Dopire do muslimanskih žena i djevojaka koje oklijevaju da nose hidžab zbog neprijateljskog okruženja. Ne samo da ih savjetuje kako da se izbore sa strahom, zastrašivanjem ili oklijevanjem, već i gradi mreže solidarnosti na koje bi se ove potčinjene žene mogle osloniti ako se suoče sa bilo kakvom prijetnjom po život.
“Važno je da muslimanske žene nisu dozvolile da budu pogođene stereotipima i stigmama vezanim za nošenje hidžaba”, rekla je Ridwana Wallace-Laher, britansko-indijska aktivistkinja iz Bradforda u Engleskoj.
WHD je pokret muslimanskih žena koje odlučuju da ne svode svoj identitet na način na koji ga pristrasno definiraju one koje se nisu pokušale staviti u kožu druge.
„Ne trebamo odustati od svog identiteta samo zbog negativnih percepcija drugih“, kaže Nazma Khan u svom inspirativnom TED govoru.
WHD je potreban da bi se „borbe pretvorile u snagu, rane u mudrost i bol u moć održavajući nadu i hrabrost u životu“, dodaje ona.
Otvaranjem novih puteva ka razumijevanju, Nazma se nada da će suprotstaviti neke od kontroverzi među mnogima u svijetu.
Iako je čin odanosti Bogu, hidžab za muslimane znači mnogo više od komada odjeće. Ona predstavlja jedan od bitnih stubova praktičnog ibadeta u islamu.
Za svaku muslimansku ženu, odabir nošenja hidžaba sličan je deklariranju njene najveće potčinjenosti Bogu. I ova otvorena deklaracija vidljiva u svim javnim prostorima održava muslimanske žene u miru sa sobom.
Osim religioznosti hidžaba, izbor njegovog nošenja nadopunjuje pokret za prava žena, a događaj poput Svjetskog dana hidžaba šalje poruku da žene mogu “ustati” i potvrditi svoje “pravo da izaberu šta žele nositi – kad god je to potrebno, gdje god, i kako god,” napisala je za The Times Tasmina Ahmed-Sheikh, prva muslimanka u Škotskoj zastupnici.
“Svjetski dan hidžaba je događaj koji trebamo biti ponosni na obilježavanje, ne samo zbog vjerske tolerancije već i zbog ženskih prava širom svijeta”, rekla je ona.
Muslimanke u BiH ovogodišnji Dan hidžaba dočekuju u kontekstu nedavne sporne odluke Ustavnog suda koji nije uvažio zahtjev Emele Mujanović-Kapidžija da nosi hidžab u Oružanim snagama BiH.